Žminj, kapela Svetog Trojstva
Stoljeće/godina: 1471. godina
Kulturno-povijesno razdoblje: gotika
ARHITEKTURA
Datacija: 15.st.
Funkcija: kapela uz župnu crkvu
Opis crkve: Sjeverno od svetišta župne crkve u Žminju sagrađena je jednobrodna kapela kvadratnog tlocrta, malih je dimenzija, a u unutrašnjosti je presvođena šiljastim svodom i oslikana freskama. Kapela je sagrađena od kamenih blokova napravjlenih od vapnenca, a njezin krov je pokriven škriljama
ZIDNE SLIKE
Datacija: 1471.
Stilsko razdoblje: gotika
Autor/radionica: Žminjski majstor, radionica majstora Bolfganga
Kulturni krug: -
Ikonografski program: Kristološki ciklus
Freske: smještene unutar okvira napravljenih od dekoriranih traka, podijeljene u registre, tri na sjevernom i južnom te dva na zapadnom i istočnom zidu
-Sjeverni zid: Posljednja večera-Krist i apostoli smješteni su oko stola, prozirno staklo posude na stolu, Kristova aureola istaknuta je vegetabbilnim ukrasima, stvaranje iluzije arhitektonskog prostora
Judin poljubac-lica likova su voluminozna, korištena je tanka linija u zasjenjenom dijelu, osvjetljenje daje dodatan dojam trodimenzionalnosti prostora
-Svetišni zid: Uzašašće-Krist je prikazan u mandorli koju priržavaju apostoli, ističe se gusta i kovrčava kosa svetog Ivana, lica likova puna su i voluminozna, korištene su jarke boje
Središnji prostor-polje s vegetabilnim ornamentima crvene boje
Nevjerni Toma-Kristovo tijelo bubri ispod draperije dok Toma u klečećem položaju dira njegovu ranu, prizor je smješten u niši, pri vrhu se nalazi razvedeno gotičko mrežište
-Zapadni zid: Bijeg u Egipat-vidljive su sličnosti u fizionomiji Marijinog, Kristovog i Josipovog lica, posvećena pažnja izradi detalja kod pogleda likova, pupoljastih usnica, iza figura prikazan je pejzaž
-Južni zid: Navještenje-sačuvan je fragment anđela
OTKRIĆE I POVIJESNE RESTAURACIJE
Pronalazak fresaka: Anton Gnirs, prije Prvog svjetskog rata
Restauracija: 1970.
POVIJESNI KONTEKST
Žminj za vrijeme 15. stoljeća doživljava demografski rast zahvaljujući dobroj trgovini i povezanosti mrežom puteva, te postaje jedno od najrazvijenijih naselja pazinske grofovije. Tokom stoljeća konstantne turske provale počinju stvarati probleme istarskom stanovništvu. Radi zaštite car Fridrik III. Habsburški 1478. godine izdaje zapovijed o gradnji i organizaciji kaštela u Pazinu kao i utvrda koje su mu bile podređene. Upravo je jedan od takvih primjera i kaštel u Žminju koji kasnije postaje obrambena utvrda dodatno ojačana obnovom zida i kružnim kulama.
Lokacije prizora u objektu

1. Navještenje, 2. Bijeg u Egipat, 3. Pad egipatskih kumira,
4. Pokolj nevine dječice, 5. Povratak Svete Obitelji iz Egipta,
6. Krštenje Kristovo, 7. Izgon trgovaca iz hrama, 8. Posljedja večera,
9. Krist na Maslinskoj gori, 10. Poljubac Judin, 11. Krist pred Pilatom,
12. Krunjenje trnovom krunom, 13. Uskrsnuće, 14. Tri Marije na Kristovom grobu,
15. Noli me tangere, 16. Krist se prikazuje jedanaestorici apostola,
17. Nevjerni Toma, 18. Uzašašće, 19. Uzašašće (Rex gloriae)
1. Navještenje, 2. Bijeg u Egipat, 3. Pad egipatskih kumira,
4. Pokolj nevine dječice, 5. Povratak Svete Obitelji iz Egipta,
6. Krštenje Kristovo, 7. Izgon trgovaca iz hrama, 8. Posljedja večera,
9. Krist na Maslinskoj gori, 10. Poljubac Judin, 11. Krist pred Pilatom,
12. Krunjenje trnovom krunom, 13. Uskrsnuće, 14. Tri Marije na Kristovom grobu,
15. Noli me tangere, 16. Krist se prikazuje jedanaestorici apostola,
17. Nevjerni Toma, 18. Uzašašće, 19. Uzašašće (Rex gloriae)
A. MORASSI, 1924., Antica pittura popolare nell'Istria, Le Vie d'Italia, 30/10 (ottobre) 1924, 1067-1072., 1070; F. STELÈ, 1960., Umetnost v Primorju, Ljubljana, 1960, 71; B. FUČIĆ, 1963., Istarske freske, Zagreb, 1963, 21, KAT. 14-15; ISTI, 1964a, Srednjovjekovno zidno slikarstvo u Istri, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani, Rijeka-Ljubljana, 1964., 262-266, KAT. 546-550; ISTI, 1977a, Biblija pauperum i istarske freske, Zbornik za umetnostno zgodovino, 13, Ljubljana, 1977, 143-152., 148-149; J. HÖFLER, 1996., Srednjeveške freske v Sloveniji: Gorenjska, Ljubljana, 1996. 71; ISTI, 1994., Grafika kot predloga ter motivična in slogovna spodbuda v gotskem stenskem slikarstvu na Slovenskem, u: Gotika v Sloveniji, katalog izložbe, Ljubljana, 1994, 331-359., 339.