Beram, kapela svete Marije na Škrilinah

U 15. stoljeću pojavljuju se bratovštine koje počinju naručivati sve veći broj umjetničkih djela kako bi ukrasili svoje crkve, dok biskupi i opati kao glavni naručitelji umjetnina gube na ugledu i važnosti. Naručitelji postaju i obični ljudi, obrtnici i imućniji seljaci. Istarske freske doživljavaju procvat, utjecaji dolaze iz različitih smjerova, a oni najuočljiviji su: južnotirolske radionice, domaća lokalna tradicija, sjevernjački grafički predlošci (Majstor sa svitcima, Biblija pauperum) i kasnogotičke tapiserije.

Freske u kapeli sv. Marije na Škrilinah kod Berama, naslikane troškom bratovštine bl. Djevice Marije 1474. godine, pripadaju kastavskoj slikarskoj radionici koja djeluje na području Istre, Krasa u Sloveniji i sjevernog Hrvatskog primorja zapadno od Rječine u zadnja tri desetljeća 15. stoljeća. Tijekom srednjeg vijeka ovo područje upravno je rascjepkano, a politički je najvažniji, uz Veneciju, Akvilejski patrijarhat. Posjedima u Istri, koja u Svetom Rimskom Carstvu uživa status markgrofovije, upravljaju ministerijali akvilejskog patrijarha. Godine 1374. sastavljanjem „Istarskog razvoda“ Hasburgovci nasljeđuju pazinsku grofoviju, čime se područje Istre podijelilo na obalno područje pod upravom Venecije i na kontinentalno područje pod upravom Hasburgovaca. Beram je tijekom ovog razdoblja na tlu pazinske grofovije pod zemaljskim vladarem Friedrichom III. i pazinskim kapetanom Jakovom Raunachom.

ARHITEKTURA

Datacija: 15. stoljeće; 

Funkcija: grobljanska 

Opis crkve: Jednobrodna kapela pravokutnog tlocrta zaključena je ravnim zidom svetišta koje je od broda odvojeno trijumfalnim lukom. Drveni kasetirani oslikani tabulat u brodu razlikuje se od ravnog stropa u svetištu (izvorno gotički svod). Crkva ima istaknuto plitko tijelo preslice. U 18. stoljeću dograđena je lopica te su naknadno probijena dva prozora na istočnom zidu. Popločenje joj je od kamenih ploča, škrilja. 

ZIDNE SLIKE

Datacija: 1474. godina

Stislko razdoblje: gotika

Kulturni krug: kraško-istarska skupina fresko oslika radionice iz Kastva s dualizamom njemačko-talijanskih elemenata uz oznake mekog i Knitterstila; prema grafičkim listovima i predlošcima Majstora sa Svitcima, Biblije pauperum; utjecaji nizozemski autori dospjeli preko njemačkih pokrajina sa značajnom recepcijom nizozemskog slikarstva (Porajnje, Bavarska) kao vjerojatna umjetnička ishodišta i izvor obuke radionice/majstora

Autor/Radionica: Vincent iz Kastva, Ivan iz Kastva, Šareni majstor (moguće još neke ruke) - kastavska radionica (Branko Fučić)

Ikonografski program: Mariološki ciklus, Kristološki ciklus, eshatološke teme, sveci zaštitnici, crkveni oci

• JUŽNI ZID

Gornji registar

Dvije svetice – dva ženska lika koja stoje ispred svetohraništa, sveta opatica u ruci ima štap, a druga polaže ruke na relikvijar ili osmerostranu zgradu

Rođenje Marijino – sv. Ana poslije poroda leži na postelji i moli, novorođenče Marija joj leži u krilu, sluškinja dodaje vrč, mali anđeo sklopljenih ruku u gornjem desnom kutu, početak narativnog slijeda

Prikazanje Marijino u hramu – sv. Ana stavlja malu Mariju na oltar, svećenik ju prihvaća, obredu prisustvuju zavjetovane djevice

Zaruke Marijine – na lijevo stoji Marija sa grupom posvećenih djevica u pozadini, na desno stoji sv. Josip sa procvjetalim štapom u ruci i na Marijin prst stavlja prsten, iznad leti bijela golubica, iza njega odbijeni prosci lome štapove, u sredini stoji svećenik, u pozadini su tri brda sa građevinama

Navještenje – anđeo Gabrijel i Marija sjede, iznad njih su anđeli koji razapinju zastor i lice Boga Oca kojemu iz usta izlazi Riječ kao malo golo dijete koje drži križ, anđeo Gabrijel drži vijugavi svitak s tekstom anđeoskog pozdrava Mariji

Pohođenje – žanr scena zagrljaja Marije i Elizabete vani pred kućom, u Marijinoj pratnji su žene iz puka i sv. Josip, unutar kuće je Zaharija u gesti nijemoga koji je vidljiv kroz izrezani dio zida kuće

Rođenje Kristovo – novorođeni Krist leži u jaslicama od pletenog pruća, oko njega s lijeva na desno stoje sv. Josip, klanjajuća Bogorodica i 4 anđela te životinje (kokoši, vol, magarac), u gornjem desnom kutu u krajoliku dva pastira sa štapovima među ovcama

Prikazanje u hramu – ponavlja se kompozicija Marijinog prikazanja u hramu

Donji registar

Pokolj nevine dječice – na desno na prijestolju sjedi Herod s vladarskim žezlom u ruci, drugom rukom kažiprstom izdaje naredbu za pokolj, vojnici ubijaju dojenčad mačevima i kopljima, na podu kraj ubijene djece jedna majka plače i briše suze, u gornjem desnom kutu Sveta Tri Kralja osuđuju događanja (zaštitnici male djece)

Bijeg u Egipat – Marija drži Djete i jaše na magarcu kojega vodi Josip koji je napola izvan kadra, iza magarca je Marijina pratnja s košarom na glavi, u pozadini brežuljci i gradovi, na tlu cvatu đurđice i trčkaraju praščići

Sv. Sebastijan – zavezan za stablo i izboden strelicama, zaštitnik od kuge

Sv. Mihovil – u oklopu, sa krilima duginih šara, zamahom mača pobjeđuje vraga, važe duše

Disputa u hramu – Krist-dječak s katedre tumači Zakon sijedim pismoznancima, pod njim sjede poraženi pismoznanci koji zure u knjige te ih trgaju u bijesu, u gornjem lijevom kutu je polulik Marije

Krštenje Kristovo u Jordanu – Frontalni i nagi Krist stoji u vodi te ju blagoslivlja pokretom, na desno Ivan Krstitelj mu izlijeva vodu na glavu pomoću vrča, na lijevo anđeo pridržava Kristu haljinu

Sv. Ivan Evanđelist i Florijan – sv. Ivan zaštitnik od zmijskog ugriza, otrova i trovanja hranom te od opekotina (mučen u vrućem ulju), sv. Florijan čuvar od požara; freska je dosta oštećena

Špaleta južnog ulaza u crkvu - Insipiens – smežurani čovječuljak bijelih slijepih očiju s tikvom na glavi i klasjem umjesto kose; predstavlja bezbožnika, ludu, neumnika (slijep je jer ne vidi istinu)

Špaleta prozora južnog zida

Kralj David – psalmist i muzičar, u ruci drži gusle

Starozavjetni prorok – golobradi, natpis izblijedio pa mu je nemoguće pročitati ime

Sv. Uršula – označena strelicom (ustrijelili ju divlji Huni)

Sv. Katarina – označena kolom (mučena na kolu)

• ZAPADNI ZID

Ples mrtvaca – karneval slijeva na desno od dvadeset i jednog lika (10 kostura, 11 ljudi); kontrast rasplesanih kostura i mirnoće ljudskih likova; kosturi pušu u trube, dotiču žive, love ih za skute i pod ruku te vode u grob; neki u rukama drže glazbala, smrt-strijelac (nenadana smrt), smrt-kosac i smrt-gajdaš; među kosturima su crkvene i svjetovne ličnosti poredane po hijerarhijskom redu  (papa, kardinal, biskup, kralj, kraljica) i obični ljudi koji ne prate u potpunosti hijerarhijsku ljestvicu (gostioničar, dijete, prosjak, vitez, lihvar) 

Prvi grijeh – Adam i Eva nagi pod drvom spoznaje dobra i zla zavedeni zmijom

Kolo sreće – nastalo je prema bakrorezima nizozemskog grafičara Majstora sa svicima, rimska božica sreće dea Fortuna okreće kolo zavezanih očiju

Veronikin rubac ­– naslikana relikvija rupca kojim je Krist tijekom puta do Kalvarije obrisao lice te je na njemu ostao otisak Kristova lica

• SJEVERNI ZID

Gornji registar

Poklonstvo kraljeva – u istom prizoru simultano je prikazano nekoliko radnji: 1. Kralj Herod se oprašta s kraljem Gašparom koji u ruci nosi dar za Krista (zlatna posuda s tamjanom), u njegovoj pratnji lik koji pije iz čuture i vitezovi, ispod povorke je naslikan krajolik (sela, oranice, patke, lađe); 2. Kralj Baltazar nosi zlatnu posudu mirisne smole Smirne uz dvorjanine i tamburaša, mali lik puše u rog i vodi pse;  3. Kralj Melkior s dugom bijelom bradom i sijedom kosom nosi zlatno koje daruje Djetetu u pratnji s dvorskom svitom (luda, tamburaš, bubnjar, barjaktari, trubaši); jedan sluga drži krunu u ruci; drugi sluga skida s nogu ostruge; lovački psi napadaju medvjeda u cvjetnom krajoliku; Ezopova basna o lisici i rodi, paun (simbol besmrtnosti, duše), 4. Okrunjena Bogorodica sjedi s Djetetom u krilu u betlehemskoj štalici; sv. Josip

Donji registar

Napastovanje u pustinji – Krist na desnoj strani, na lijevoj strani vrag prerušen u monaha-pustinjaka s licem vepra, između njih grad na brežuljku i hrpa kamenja

Grbovi Raunchera i Austrije – kapetan Pazinske grofovije Jakov III. Raunacher - dva zlatna roga u crnom polju; Austrija - crni dvoglavi orao Fridrika III.

Posljednja večera i pranje nogu – apostoli i Krist sjede za stolom sa krusima i kaležima, Krist se pojavljuje dvaput – 1. za stolom s Ivanom naslonjenim na grudi, ruka mu je na stolu kad i Judina (prema Lukinom evanđelju), 2. klečeći pred stolom pere sv. Petru, Juda je izdvojen i u ruci drži kesu (prema Ivanovom evanđelju)

Sv. Apolonija, sv. Leonard i sv. Barbara – sv. Apolonija (zaštitnica protiv zubobolje (mučena vađenjem zubi)) drži kliješta s iščupanim zubom; sv. Leonard (zaštitnik od rata, pljačke, zarobljeništva, hapšenja) drži verige u ruci; sv. Barbara (zaštitnica od nevremena) drži kulu s 3 otvora

Sv. Martin – patron beramske župe, zaštitnik mladoga vina, jaše na konju, odsijeca svoj plašt kako zaodjeo golog siromaha, siromah oko glave ima Kristovu križnu aureolu i grafit na glagoljici „Isus, Bog!“ (Mt 25, 36-40 - Krist kaže da se u svakom nevoljniku kojemu iskažemo djelo milosrđa krije sâm Krist)

Sv. Juraj – zaštitnik stoke, usjeva, trava, šume; jaše na konju i kopljem ubada zavezanog zmaja koji leži na tlu, kraljevna ih gleda i moli, u pozadini je grad na brijegu iz kojeg izviru glave kralja, kraljice i građana; u fresku ugreben glagoljski grafit „Juraj vitez“

Ulazak u Jeruzalem – Krist jaše na bijelog magarici, prate ga apostoli i učenici, „sinovi judejski“ prostiru haljine po putu i obasipavaju Krista cvijećem

Maslinska gora – Krist kleči u Getsemanskom vrtu, znoji se krvavim znojem prikazanim sitnim uzorkom crvenih kapljica, u gornjem desnom kutu lik Boga Oca sluša Sinovu molitvu, pokraj njega se na brdu diže simbolički kalež muke, u gornjem lijevom kutu Juda s kesom i bakljom u rukama i u pratnji vojnika prelazi preko vrtne ograde pokazujući na Krista, u donjem dijelu apostoli Jakov, Ivan i Petar spavaju

Poljubac Judin – spojena su 3 različita trenutka; 1. Juda prilazi Kristu te mu daje izdajnički poljubac, 2. sv. Petar braneći Krista odsijeca uho Malku (sluga visokog svećenika, na tlu), Krist drži uho u ruci kako bi ga iscijelio, 3. sluge velikog svećenika i farizeja grabe Krista i uhićuju ga, na krajnjem desnom dijelu stoji bezbojna stafaža vojnika (dodatak već završenoj cjelini)

Sjeverni zid svetišta - Danijel, Mojsije, Ilija – Mojsije – rogovi na glavi (zbog krivog prijevoda riječi „zraka“), štap, ploče zakona

Podlučje trijumfalnog luka - Sv. Stjepan – prvomučenik, đakon odjeven u liturgijsko ruho đakona 15. stoljeća, drži kadionicu i evanđelje, na ramenima i na glavi mu leži kamenje (bio je kamenovan)

Špaleta prozora sjevernog zida (crkveni oci zapadne crkve)

Sv. Grgur papa – s tiarom

Sv. Jeronim – s kardinalskim šeširom, obučen u purpur

 Sv. Augustin – s mitrom na glavi i štapom u ruci (ispod  sv. Jeronima)

Sv. Ambroz – s mitrom na glavi i štapom u ruci (ispod sv. Grgura)

OTKRIĆE FRESAKA I POVIJESNE RESTAURACIJE

Pronalazak fresaka:
- prva vijest: 1847. Carlo de Franceschi
- prvi detaljni opis i tumačenje: Antonio Morassi
- pravilna interpretacija natpisa o naručiteljima i slikaru: 1913. France Stelé
- prva stručna objava na hrvatskom jeziku: Zvonimir Doroghy i France Mesesnel, Hrvatska enciklopedija 

Restauracije:

1709. velika barokna obnova (dokumentacija o restauraciji u Konzervatorskom odjelu u Puli)

1803. stolar Antonio Pernat plaćen za zamjenu nedostajućeg stakla te popravak tabulata

1908. - 1913. župnik Josip Grašić, pod vodstvom konzervatora Antona Gnirsa (prema izvještajima Antona Gnirsa)

2016. - 2018. Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, Restauratorski zavod Hrvatske (dokumentacija o restauraciji u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu)

2020. Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, Restauratorski zavod Hrvatske (dokumentacija o restauraciji u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu)