Gradinje, crkva Svih Svetih

ARHITEKTURA

Datacija: početak 12. stoljeća; 15. stoljeće

Funkcija: grobljanska kapelica

Opis crkve: jednobrodna crkva s upisanom polukružnom apsidom ima dvolučnu preslicu te kasnije prigrađenu lopicu zatvorene zapadne fasade

ZIDNE SLIKE PRVOG SLOJA

Datacija: početak 12. stoljeća

Stislko razdoblje: romanika

Kulturni krug: -

Autor/Radionica: -

Ikonografski program: nije čitljiv; monokromna dekoracija

ZIDNE SLIKE DRUGOG SLOJA

Datacija: 13. stoljeće

Stislko razdoblje: gotika

Kulturni krug: -

Autor/Radionica: -

Ikonografski program: Apostoli, sveci ili anđeli

       - Južni dio apside: Dva niza likova okrenutih prema sredini apside

       - Gornji dio apside: Apostoli u rukama drže knjigu

       - Donji dio apside: orantice ili anđeli

ZIDNE SLIKE TREĆEG SLOJA

Datacija: 15. stoljeće

Stislko razdoblje: gotika

Kulturni krug: -

Autor/Radionica: -

Ikonografski program: Krist na prijestolju, sv. Lovro i sv. papa Siksto II.

       - Polukupola apside: Deisis - Krist na prijestolju, lijevo sv. đakon lovro, desno sv. papa Siksto II.

OTKRIĆE FRESAKA I POVIJESNE RESTAURACIJE

Pronalazak fresaka: 3. lipnja 1981.

Restauracije: 2011. - Grzegorz Rodak, Josip Marić i Siniša Marić

POVIJESNI KONTEKST

Gradinje se prvi put spominje 1102. godine u darovnici istarskog markgrofa Ulrika II. Akvilejskom patrijarhu. Vjerojatno je već tada postojala crkva posvećena sv. Lovri. U srednjem vijeku Gradinje je bila kuratija u sastavu Pićanske biskupije. Crkca je izvorno bila posvećena svetom Lovri, no pod pićanskim biskupom Bobeckom u 17. stoljeću dobiva bočni oltar posvećen Svim svetima prema kojem se mijenja titular. Stariji sloj zidnih slika tehnološki nije freska, napravljen je na sloju gustog vapnenog mlijeka koje je tanko naneseno na prosušenu žbuku. Dataciju u kraj 15. st. potvrđuje nam glagoljički grafit na papinskoj odjeći, koji je ugrebao 1526. godine pop Ambrožić, svećenik boljunskog kaptola.