Hum, crkva svetog Jeronima
Stoljeće/godina: Kraj 12. ili početak 13. stoljeća
Kulturno-povijesno razdoblje: romanika
ARHITEKTURA
Datacija: 12. stoljeće;
Funkcija: grobljanska
Opis crkve: jednobrodna crkva s upisanom polukružnom apsidom; otvoreno krovište; istaknuto plitko tijelo zvonika; preslica
ZIDNE SLIKE PRVOG SLOJA
Datacija: 12./13. stoljeće
Stislko razdoblje: romanika
Kulturni krug: slikarstvo sjevernojadranskih te podalpskih i prekoalpskih regija (N. Maraković).
Autor/Radionica:
Ikonografski program: Kristološki ciklus, mučeništvo sv. Lovre
- Trijumfalni luk: Navještenje - arkanđeo Gabrijel s glasničkim štapom u stojećem stavu (lijevo) i Marija prelja u sjedećem stavu (desno); detaljna arhitektura grada iza Marije
- Apsida: dio nepoznatog ljudskog lika i dio dekorativne trake
- Južni zid (gornji registar): Pohođenje - donji dio likova svete Marije i svete Elizabete; južni zid (donji registar): draperija s monokromnim prikazima
- Sjeverni zid (gornji registar): Posljednja večera ili Pranje nogu - nepoznati lik u stojećem stavu s posudom u ruci te dijelovi stola i stolice; Nošenje križa na Kalvariju - sačuvan je samo donji dio lika Krista, lik Šimuna Cirenca, lik u kratkoj haljini iza Krista te dva ženska lika u dugim haljinama; Raspeće - lLongin i Bogorodica (lijevo) i Stefatonov štap sa spužvom i moguće sveti Ivan (desno); Skidanje s križa - ik dječaka koji kliještima vadi čavao iz Kristove lijeve ruke, desno od njega ik svetog Ivana koji prinosi licu ruku, a iznad križa je tugujući anđeo. S lijeve strane križa logično je pretpostaviti likove Bogorodice i Josipa iz Arimateje, te još jednog anđela; Polaganje u grob - Kristovo tijelo položeno na sarkofag; lijevo od njega Svete žene, Bogorodica nagnuta nad Sina prihvaća njegovu glavu a bradati Josip iz Arimateje zamata mu tijelo. Lik desno od njega koji svojom gestom izražava žaljenje, trebao bi biti sveti Ivan, a uspravni lik u dugoj haljini krajnje desno koji prihvaća Kristove noge, mora biti Nikodem; Sjeverni zid (donji registar): draperija; Mučeništvo svetog Lovre - ispod scene Polaganja u grob prepoznaje se lik vladara i natpisi VALERIANVS i S. LAVRENCIVS
- Špalete prozora: stilizirane biljne vitice.
ZIDNE SLIKE DRUGOG SLOJA
Datacija: 15. stoljeće
Stislko razdoblje: gotika
Kulturni krug: -
Autor/Radionica: -
Ikonografski program: Kristološki ciklus, mučeništvo sv. Lovre
OTKRIĆE FRESAKA I POVIJESNE RESTAURACIJE
Pronalazak fresaka: 1947. Branko Fučić
Restauracije:
1972. - 1973. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Rijeci, Restauratorski zavod Hrvatske (dokumentacija o restauraciji u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu)
2014. - 2020. Marina Fernežir (dokumentacija o restauraciji u Konzervatorskom odjelu u Puli)
POVIJESNI KONTEKST
Kao najvažnija referentna točka za humske zidne slike često su isticane freske u kripti katedrale u Akvileji, zbog činjenice da je gradić bio dio patrijarhova feuda. Gotovo svi akvilejski patrijarsi od 11. do 13. stoljeća bili su germanskoga podrijetla, a jedan od njih vjerojatno je naručio zidnie slike. Patrijarh Volker (Wolfger, Volchero, Valterus, 1204-1218) bio je, primjerice, podrijetlom iz Austrije ili Bavarske, do 1204. godine bio je biskup u Pasauu, u dobrim odnosima s carem te da je 1209. godine ponovno u feud dobio cijelu Istru. Poznato je i da je poticao trgovinu s prekoalpskim područjima i Italijom te obnavljao crkve i poticao umjetničku djelatnost u regiji pa ga se u tom se smislu već isticalo kao mogućeg naručitelja humskih fresaka.
Lokacije prizora u objektu
1-2. Navještenje, 3. Pohođenje, 4. Raspeće, 5. zidna slika mlađeg sloja, 6. Skidanje s križa, 7. Polaganje u grob, 8. Mučeništvo svetog Lovre.
LJ. KARAMAN, 1949, O srednjovjekovnoj umjetnosti Istre, Historijski zbornik, 2, 1949, 115-130, 121; F. STELÉ, 1953, Le bysantinisme dans la peinture murale yougoslave, u: Atti dello VIII Congresso Internazionale di Studi Bizantini, Palermo 3-10 aprile 1951, vol. II, Roma, 1953, 253-259., 257-258; LJ. KARAMAN, 1958, O putovima bizantskih crta u umjetnosti istočnog Jadrana, Starohrvatska prosvjeta, 6, 1958, 61-76., 64, 65; F. STELÉ, 1960, Umetnost v Primorju, Ljubljana, 1960., 69; B. FUČIĆ, 1963, Istarske freske, Zagreb, 1963., 13, 16, KAT. 5; I. PERČIĆ, 1963, Zidno slikarstvo Istre, katalog izložbe, Zagreb, 1963. KAT. 5-6; B. FUČIĆ, 1963a, Hum – ciklus romaničko-bizantinskih zidnih slikarija, Peristil, 6-7, 1963, 13-22; ISTI, 1964a, Srednjovjekovno zidno slikarstvo u Istri, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani, Rijeka-Ljubljana, 1964., OSOBITO 131-147 I 429-432; I. PERČIĆ, 1964, Ikonografija srednjovjekovnih istarskih fresaka, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1964., 129-133; S. BETTINI, 1964-1965, La pittura veneta dalle origini al Duecento (II parte), dispense delle lezioni, Università degli Studi di Padova, Facoltà di Lettere e Filosofia, 1964-1965., 68; B. FUČIĆ, 1966, Slika i arhitektonski prostor u srednjovjekovnom zidnom slikarstvu u Istri, u: Ljetopis JAZU, 71, Zagreb, 1966, 391-412., 394; G. GHIRARDI, 1972, Affreschi Istriani del Medioevo, Padova, 1972., 61-67; F. SFORZA VATTOVANI, 1977, Persistenze italobizantine nella pittura duecentesca dell'Alto Adriatico, Aquileia e l'Oriente mediterraneo, u: Antichità Altoadriatiche, 12, 1977, 571-584., 584; B. FUČIĆ, 1982, Glagoljski natpisi, Zagreb, 1982. 192-199; S. TAVANO, 1983, Presenze bizantine nella prima pittura romanica del territorio di Aquileia, u: Il Friuli dagli Ottoni agli Hohenstaufen. Atti del Convegno internazionale di studio, 4-8 dicembre 1983, Udine, 1984, 425-455., 455; I. FISKOVIĆ, 1987, Romaničko slikarstvo u Hrvatskoj, Zagreb, 1987., 62-64; G. BERGAMINI – S. TAVANO, 1991, Storia dell'arte nel Friuli Venezia Giulia, Udine, 1991., 197; D. RUPNICH, 1994, La chiesa e gli affreschi di S. Girolamo a Colmo in Istria, Atti e Memorie della Società Istriana di Archeologia e Storia Patria, 94, 1994, 113-153; S. GRKOVIĆ, 1995 Bordure u srednjovjekovnome zidnome slikarstvu Istre, Peristil, 38, 1995, 43-50.; E. COZZI, 1996. Gli affreschi del XIII secolo recentemente scoperti nella chiesa di Sant'Andrea di Perteole, Hortus Artium Medievalium, 2, 1996, 27-42.; R. RATKOVČIĆ, 1998, Prostor i ornament u srednjovjekovnom zidnom slikarstvu Istre, magistarski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998., 44-49, 51-53; E. COZZI, 2007, Pittura murale romanica in Istria: il ciclo di Colmo/Hum, u: Il cielo, o qualcosa di più: scritti per Adriano Mariuz, E. Saccomani ur., Cittadella, 2007, 20-28; Ž. BISTROVIĆ, 2009, Predromaničko i romaničko slikarstvo u Istri, Annales. Series Historia et Sociologia, 19/1, 2009, 21-30; N. MARAKOVIĆ, 2009, Zidno slikarstvo u Istri od 11. do 13. stoljeća. Revalorizacija lokalne umjetničke baštine u europskom kontekstu, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2009., 175-234, KAT. 06; ISTA, 2013, Le pitture murali di S. Gerolamo a Colmo. Alcune nuove proposte d'interpretazione, Atti del Centro di ricerche storiche di Rovigno, 2013, 25-58; E. COZZI, 2016, Affreschi medievali in Istria, Trieste, 2016., 127-143; N. NEFAT - M. FERNEŽIR, 2019/2020., Crkva sv. Jeronima u Humu – cjeloviti pregled radova i konzervatorsko-restauratorskih zahvata od otkrivanja zidnih slika do završne prezentacije, u: Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 43/44 - 2019/2020.